ZANIMLJIVOSTI

Gljive su velika i ekološki važna skupina organizama i najrasprostranjeniji su živi organizmi na Zemlji. Skupini gljiva pripada preko sto tisuća do danas poznatih vrsta koje mikolozi razvrstavaju u veće ili manje skupine prema njihovoj međusobnoj srodnosti. Smatra se da svaku od 500.000 viših biljnih vrsta prati jedna do dvije vrste gljiva tako da se hipotetička brojka penje na više od milijun vrsta gljiva. Pretpostavlja se da u Hrvatskoj živi preko dvadeset tisuća vrsta gljiva. Unatoč velikoj ekološkoj važnosti, gljive su jedna od najslabije istraženih skupina organizama i u svijetu i u nas. Znanost o gljivama - mikologija (od grčkog myko - gljiva + logos - nauka) je prošla dug razvojni put. Smatra se da ju je utemeljio grčki filozof Aristotel koji je dao prve opise gljiva. Pet stotina godina poslije Gaj Plinije Sekunda poznatiji kao Plinije Stariji je u svojoj knjizi Povijest prirode napravio prvu podjelu na jestive i otrovne gljive.

U vrijeme rimske civilizacije gljive su bile na visokoj cijeni pa su ih zvali hranom bogova. Zapisano je da su je konzumirali Cezar, Klaudije, Agrip i Neron. Rimski pisci su često u svojim djelima spominjali gljive (Tacit, Horacije, Ovidije, Marcijat, Plaut, Juvenal).

Gljive su zanimale i čitav niz umjetnika kao što su poznati slikari Hieronimus Bosch, Pieter Brueghel i Matthias Gruenewald koji su svi slikali gljive. Čak je slavni pisac William Shakespeare u drami Bura opisivao gljive u mističnim vilinskim krugovima:" Vi, patuljci, što na mjesečini pravite zelene kisele kružnice od kojih ovce ne pasu: i vi, što ponoćne gljive pravite...."

Najstarija gljiva je Cordyceps i pronadjena je u jednoj posudi za koju je utvrđeno da je nastala prije 90 miliona godina. Znanstvenici su nedavno odkrili fosilne ostatke gljive koja je prvi put bila pronadjena 1859. Godine. Nazvana je Prototaxites i predpostavlja se da je nastala prije više od 420 miliona godina. U vrijeme kada su najveće biljke bile visoke dvije stope, Prototaxites je bila visoka tri stope i ležala je oborena na tlu. Međutim, u stojećem stanju je bila visoka trideset stopa, što znači da je u to vrijeme bila najviši organizam na zemlji. Neke od najstarijih živih kolonija gljiva su vilinski krugovi gljiva u neposrednoj blizini poznatih Stonehenge ruševina u Engleskoj. To su tako veliki Vilinski krugovi gljiva da se mogu vidjeti i iz zrakoplova. Pojedini znanstvenici pretpostavljaju da bi spore gljive mogle biti otporne i tijekom putovanja kroz svemirska prostranstva. Isto tako, nekoliko znanstvenika vjeruje da neke vrste gljiva pronadjene na zemlji potiču iz svemira!? Činjenica je da su (pod odgovarajućim uvjetima) spore nekih gljiva u stanju da miruju desetljećima pa i stoljećima, da bi onda opet izrasle.

U Tirolu je pronađena ljudska mumija stara preko 5 000 godina (tzv. Oetzi - ledeni čovjek), koji je sa sobom nosio dvije gljive - Piptoporus betulinus i Fomes fomentarius, a znanstvenici su se usuglasili da je gljivu Piptoporus betulinus nosio iz medicinskih razloga.